Uvodna riječ

Sažetak

Poštovano čitateljstvo,

Zagrebačka pravna revija završava treću kalendarsku godine svojeg postojanja, što predstavlja dostatno vrijeme za predstavljanje čitateljima rezultata analize dosadašnjeg rada uredništva i sadržaja časopisa. Od šest brojeva časopisa prvi je objavljen u rujnu 2012. godine, dva su izišla tijekom 2013., a tri u 2014. godini. Cilj je uredništva održati kontinuitet od tri broja Revije godišnje. Ukupno je u Reviji objavljeno 38 radova, od čega 6 izvornih znanstvenih radova, 17 preglednih znanstvenih radova, 2 prethodna znanstvena priopćenja, 2 stručna rada i 11 prikaza. Prema rubrikama časopisa, broj je do sada objavljenih priloga sljedeći: 21 članak, 6 komentara sudske i zakonodavne prakse te 11 prikaza. Od objavljenih 38 radova 36 ih je pisano na hrvatskom, a dva na engleskom jeziku. Navedeni podaci pokazuju da se Revija profilirala kao znanstveni časopis, u kojem broj znanstvenih radova daleko nadilazi broj stručnih radova i prikaza. Iako se radi o časopisu primarno namijenjenom studentima poslijediplomskog studija, uredništvo je postavilo i održalo visoke kriterije prihvaćanja i klasifikacije članaka. To proizlazi iz činjenice velikog broja znanstvenih radova u ukupnom broju radova, kao i iz broja odbijenih radova, koji čini gotovo trećinu ukupno primljenih radova. Svaki primljeni prilog, osim prikaza, podvrgnut je najmanje dvostrukoj anonimnoj recenziji. U pravilu je jedan od recenzenata s Pravnog fakulteta u Zagrebu, a drugi s drugih pravnih fakulteta ili iz drugih znanstvenih ustanova u Hrvatskoj ili inozemstvu. Uredništvo Revije nastoji u postupak recenzije uključiti u najvećoj mogućoj mjeri inozemne recenzente. Znatan broj radova prolazi kroz dva kruga recenzija, često zbog opsežnih izmjena koje recenzenti zahtijevaju. U drugom se krugu nastoje zadržati isti recenzenti, a ako to nije moguće, odabiru se novi. Ovako strog postupak kategorizacije osigurava visoku kvalitetu i stručnost časopisa.

Teme koje su obrađene u do sada objavljenim radovima u Reviji obuhvaćaju cjelokupnu pravnu znanost, odnosno sve pravne grane. Radovi su ravnomjerno raspoređeni po različitim pravnim predmetima, što znači da je časopis prepoznat te je poslužio kao medij za objavu studentima svih doktorskih i specijalističkih studija te znanstvenicima i stručnjacima iz raznih pravnih grana i pravnih područja. Iako su kvalitetu i važnost časopisa prepoznali i drugi znanstvenici i stručnjaci, znatnu većinu autora Revije čine polaznici poslijediplomskog studija pravnih fakulteta te ukupno kroz svih šest brojeva njihov udio iznosi više od 65%. Time je časopis ostvario važnu svrhu svog nastanka, koja je istaknuta i u njegovu podnaslovu - Elektronički časopis poslijediplomskih studija Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Dakle, Zagrebačka pravna revija kroz tri godine svojeg postojanja ostvarila je redovitu i pravovremenu objavu šest brojeva časopisa, objavljen je velik broj kvalitetnih znanstvenih radova iz svih pravnih grana, stvorena je mreža pouzdanih i kvalitetnih domaćih i inozemnih recenzenata, Revija je poslužila kao časopis u kojem je velik broj studenata poslijediplomskog studija dobio priliku za objavu znanstvenih radova, uredništvo kvalitetno, intenzivno i pravovremeno radi na pripremi pojedinih brojeva, osigurana je dvogodišnja financijska potpora Ministarstva znanosti Republike Hrvatske, Revija se smatra međunarodno priznatim časopisom jer ima međunarodno uredništvo i inozemne recenzente te je upisana u jednu od baza podataka znanstvenih publikacija. S obzirom na navedeno, može se zaključiti da je Revija ne samo opravdala razlog svog osnivanja nego je prepoznata na hrvatskoj i regionalnoj pravnoj sceni kao relevantan i dostupan medij za objavu znanstvenih i stručnih radova. Za navedena postignuća posebno su zaslužni izvršni urednik Zoran Burić i tehnički urednik dr. sc. Marko Jurić.

U ovom broju časopisa objavljena su četiri znanstvena rada i jedan prikaz. Prvi je vrstan rad Antuna Bilića koji se bavi problematikom priznavanja pravne i stranačke sposobnosti ortaštva u hrvatskom pravu. Autor analizira mogućnosti da ortaštvo bude stranka u parničnim postupcima polazeći sa stajališta njemačkog prava te upozorava na prednosti takva rješenja dajući vrijedne prijedloge de lege ferenda. Zatim slijedi iznimno zanimljiv i aktualan rad Adama Šućura pisan na engleskom jeziku o pitanjima samoodređenja i secesije u svjetlu nedavnih događaja na Kosovu, u Abhaziji, Južnoj Osetiji i na Krimu. Rad se temelji na praktičnoj aplikaciji dvaju nerijetko suprotstavljenih glavnih međunarodnopravnih načela: jamstva teritorijalne cjelovitosti države i prava naroda unutar njezinih granica na samoodređenje, koje u određenim slučajevima može ići do stvaranja vlastite države. Posebna je vrijednost rada kritička analiza recentnih slučajeva odcjepljenja iz aspekta njihova utemeljenja u pozitivnom međunarodnom pravu. Treći rad o kaznenopravnoj zaštiti računalnih sustava, programa i podataka napisao je Ivica Kokot. U njemu se na sustavan način analiziraju domaća kaznena djela protiv tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti računalnih podataka i sustava te računalna kaznena djela iz aspekta međunarodnih instrumenata za borbu protiv kibernetičkog kriminala kao što su Konvencija o kibernetičkom kriminalu Vijeća Europe i Direktiva o napadima na informacijske sustave Europske unije. U rubrici Sudska i zakonodavna praksa u ovom broju ponovno objavljujemo rad koji analizira domaći zakon. Radi se o radu Igora Boškovića koji se detaljno, argumentirano i sveobuhvatno bavi pitanjima ovrhe na vozilima te iznosi i dokazuje tezu da su motorna vozila podoban i poželjan predmet ovrhe, ali da ga postojeći pravni okvir čini neučinovitim. Naposljetku donosimo prikaz okruglog stola „Unapređenje obrazovanja za javnu upravu: problemi, pretpostavke i perspektive“ autorice Ive Lopižić. Okrugli je stol održan 21. siječnja 2015. na Pravnom fakultetu u Zagrebu u suorganizaciji Pravnog fakulteta, Studijskog centra za javnu upravu i javne financije te Instituta za javnu upravu.

Nadam se da je čitateljstvo pozitivno ocijenilo naš dosadašnji rad te da će svojim vrijednim prilozima i nadalje podupirati izdavanje Zagrebačke pravne revije.

Glavna urednica,

prof. dr. sc. Zlata Đurđević