ZLOUPORABA PRAVA NA PODNOŠENJE ZAHTJEVA PRED EUROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA

Sažetak

U ovom radu autorica je analizirala zlouporabu prava na podnošenje zahtjeva kao jedan od razloga na temelju kojih Europski sud za ljudska prava može donijeti odluku o nedopuštenosti zahtjeva. Iako u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda nije navedena definicija zlouporabe prava na podnošenje zahtjeva, iz dobro utvrđene sudske prakse jasno je da postoji nekoliko kategorija predmeta u kojima Europski sud za ljudska prava može proglasiti zahtjev nedopuštenim zbog predmetne zlouporabe. To su predmeti u kojima su podnositelji iznijeli netočne činjenice ili prikrili važne informacije s ciljem obmanjivanja suda; predmeti u kojima su podnositelji koristili neprimjereni izričaj; povrijedili načelo povjerljivosti u postupku sklapanja prijateljskog rješenja spora ili kontinuirano podnosili očito neosnovane zahtjeve koji su slični zahtjevu koji su prije podnijeli i koji je već proglašen nedopuštenim, kao i predmeti u kojima su podnositelji neopravdano naglašavali politički aspekt predmeta. U svrhu pisanja ovog rada autorica je proučavala domaću i stranu literaturu i pretraživala mrežnu bazu podataka Europskog suda za ljudska prava – HUDOC. Prilikom pojašnjavanja svake od gore navedenih kategorija predmeta autorica je navela primjere sudske prakse Europskog suda za ljudska prava, uključujući i predmete protiv Republike Hrvatske. Autorica je prikazala i odstupanja od prvotno donesenih odluka o ovom pitanju te ukazala na mogući daljnji smjer razvoja sudske prakse.