Međunarodnopravne implikacije masovnog nadzora elektroničkih komunikacija u kontekstu ljudskih prava, s posebnim osvrtom na sigurnosno-obavještajni sustav u Republici Hrvatskoj

Sažetak

Cilj je ovog rada izložiti međunarodnopravne implikacije mirnodopske špijunaže u obliku masovnog elektroničkog nadzora komunikacija. Pitanje je to koje se aktualiziralo objavom otuđenih državnih tajnih dokumenata koji su razotkrili obujam masovnog nadzora svjetskih elektroničkih komunikacija od strane država, koje su to činile zlouporabljujući tehničke karakteristike prijenosa komunikacija te iskorištavajući nedostatke međunarodnopravnog uređenja mirnodopske špijunaže.

U radu se analizira ključno pitanje koje za sobom povlači masovni elektronički nadzor komunikacija, a to su međunarodnopravne posljedice spram pojedinca koji je meta nadzora i odnosa koji se uspostavlja između njega i države koja nadzor obavlja, a koji je u domeni ljudskih prava. U tom smislu ispituje se praksa međunarodnih mehanizama za zaštitu ljudskih prava, poglavito Europskog suda za ljudska prava (Europske komisije za ljudska prava), s kojom se potom uspoređuje pravni okvir hrvatskog sigurnosno-obavještajnog sustava kako bi se utvrdilo zadovoljava li on zahtjeve zakonitosti i zabrane samovolje u ograničavanju prava na privatnost.