Uvodna riječ
Sažetak
Poštovano čitateljstvo,
pred Vama je četvrti broj elektroničkog časopisa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u kojem vas očekuju četiri raznovrsna znanstvena rada i prikaz seminara. Prema broju prijavljenih radova koji se nalaze u postupku uredničke obrade, a koji dosljedno raste na mjesečnoj osnovi, kao i prema elektroničkim podatcima o posjećenosti internetskih stranica časopisa te o čitanosti pojedinih radova objavljenih u časopisu, Uredništvo može zaključiti da smo postigli svoj početni cilj. Zagrebačka pravna revija postala je kontinuirana pravna publikacija, prepoznata i čitana od strane pravne struke na cijelom području Republike Hrvatske, sa stalnom tendencijom rasta broja čitatelja (80%), a podatci pokazuju da nam čitanost raste i u regiji (13%).
Razdoblje od izlaska prošlog broja do ovog obilježila su dva događaja značajna za daljnji kvalitetan i kontinuirani razvoj časopisa. Prvo, Zagrebačka pravna revija indeksirana je u međunarodnoj znanstvenoj bazi podataka i časopisaEBSCO s punim tekstom na Legal Source database te sa sažetcima na Abstract and Index form. Druga važna novost jest da časopis od ovog broja dobiva financijsku potporu od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, što je također dokaz njegove kvalitete, kao i potrebe za njegovim postojanjem.
Prvi u nizu radova u ovom broju časopisa jest vrijedan rad Marijane Konforte i doc. dr. sc. Maje Munivrane pod nazivom The principle of complementarity in the jurisprudence of the ICC (Načelo komplementarnosti u praksi Međunarodnog kaznenog suda) o jednom od najvažnijih načela međunarodnog kaznenog sudovanja, kojim se uređuje raspodjela nadležnosti između međunarodnog i nacionalnih sudova. To je načelo obrađivano u hrvatskoj kaznenopravnoj literaturi samo na teorijskoj razini, dok se u ovom članku konkretizira kroz praksu Međunarodnog kaznenog suda. Ona je razvila dvostruki pravni test za njegovu primjenu, koji je posebno zanimljiv u odnosu na vrednovanje pravičnosti postupka s obzirom na stavljanje okrivljenika u povoljniji ili nepovoljniji položaj u odnosu na optužbu. Ovo je i prvi rad koji objavljujemo na engleskom jeziku, što posebno pozdravljamo iz aspekta internacionalnog korištenja časopisa, kao i ulazak časopisa u međunarodne baze podataka. Drugi rad, nama već poznate autorice Mladenke Grgić iz prava osiguranja bavi se zahtjevima Okvirne direktive Europske unije za uspostavom ključnih funkcija u sektoru osiguranja, s posebnim osvrtom na funkciju praćenja usklađenosti. Iako utvrđuje da pojam usklađenosti obuhvaća materijalnu i organizacijsku usklađenost, u radu analizira primarno potonju fokusirajući se na organizacijski ustroj koji je nužan za ispunjenje zahtjeva usklađenosti. Vrijedan je dio rada analiza odgovornosti osiguravajućih društava, članova njihove uprave i nadzornog odbora u slučaju neudovoljavanja zahtjevu usklađenosti. Treći rad autorice Jadranke Osrečak bavi se jednom od najsloženijih pravnih tema i načela koji imaju poseban značaj u građanskom i trgovačkom pravu. Autorica prvo prikazuje regulaciju načela savjesnosti i poštenja u hrvatskom zakonodavstvu, a zatim fragmentarno i u nekoliko europskih pravnih sustava i SAD-u. Slijedi analiza strane i hrvatske sudske prakse, u kojima se sudovi direktno ili indirektno pozivaju na načelo savjesnosti i poštenja.
U rubrici komentari sudske i zakonodavne prakse u ovom broju nalazi se rad autora dr. sc. Marka Turudića, koji kritički analizira novine u sustavu upravnosudske zaštite od pojedinačnih akata Hrvatske agencije za poštu i telekomunikacije (HAKOM), uvedene odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama iz lipnja 2013. Autor se bavi organizacijskim aspektom upravnosudske zaštite te analizira uspostavljanje dvostupanjskog upravnosudskog odlučivanja. Rad je informativan i čitatelju pruža dobar uvid u organizaciju upravnosudske kontrole regulatornih agencija u području telekomunikacija. Na kraju se nalazi prikaz Šestog godišnjeg pravnog seminara European Labour Law Network o uvijek aktualnoj temi rada na crno.
I ovaj put treba posebno zahvaliti našim urednicima Zoranu Buriću i dr. sc. Marku Juriću, čiji je rad omogućio objavu ovog broja časopisa, kao i tajniku Kristianu Relkoviću te hrvatskom lektoru izv. prof. dr. sc. Petru Vukoviću i engleskom lektoru Marku Davisu na njihovu radu za časopis.
Nadam se da će kvaliteta radova u našem časopisu pridonijeti obogaćivanju pravnog znanja naših čitatelja, kao i rješavanju teorijskih i praktičnih problema na koje su naišli u svojem radu.
Glavna urednica
prof. dr. sc. Zlata Đurđević