Uvodna riječ

Sažetak

Poštovano čitateljstvo,

pred nama je drugi broj elektroničkog časopisa Pravnog fakulteta u Sveučilišta Zagrebu, čiji će vas sadržaj, nadamo se, uvjeriti da ostvarujemo jedan od svojih glavnih ciljeva, postavljen sukladno tehnološkim odrednicama Revije. Informacijsko društvo – s brzim razvojem znanja, uvjetovanim globalizacijom, stalnom transformacijom i trenutačnom dostupnosti informacija – promijenilo je način na koji društvo cijeni znanje i postavilo zahtjev za brzom reakcijom u pravnom području. Informacije i znanje ključni su resursi u svakoj djelatnosti pa stoga i pravna znanost i praksa moraju putem informatičkih mreža davati brze odgovore na nove društvene pojave, događaje i situacije te ih pravno oblikovati. Tome cilju usmjereni su i radovi koji se nalaze pred vama.

Kao prvi predstavljamo vam rad Antonije Petričušić o pravu na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina iz unutarnjeg i međunarodnog aspekta. Rad odgovara na aktualne društvene događaje locirajući konkretan problem koji se trenutačno pojavljuje u Republici Hrvatskoj te obrađuje temu koja ima nezaobilaznu važnost za ostvarenje pune ustavnopravne i međunarodnopravne zaštite manjina. Njegov sadržaj i zaključci pridonose kulturi civiliziranja vladavine većine i jačanju ustavnopravne kulture u Republici Hrvatskoj. Zatim slijedi rad koji se također bavi problematikom ljudskih prava, odnosno pitanjima diskriminacije pojedinih društvenih grupa u Republici Hrvatskoj. Riječ je o radu Luke Kellera, koji razmatra pitanja je li u sudačkoj i odvjetničkoj profesiji u Hrvatskoj na djelu kvantitativna feminizacija te postoji li istovremeno stakleni strop u napredovanju žena na više razine sudačke profesije. Rad prvi put razmatra navedene teme iz feminističkog diskursa, upozorava na uvjetovanost napredovanja sudjelovanjem u neformalnim mrežama moći, koje su rezervirane za muškarce, te, koristeći se poredbenim prikazom i empirijskim istraživanjem, nažalost, potvrđuje obje tvrdnje. Nadalje vam prikazujemo rad Stjepana Novaka o vrlo zanimljivoj  međunarodnopravnoj temi – mehanizmu sankcija u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije. U njemu se obrađuju pojedini slučajevi sankcija Europske unije prema trećim državama, ali i prema samim članicama Unije, na primjer prema Austriji 2000. godine zbog ulaska Slobodarske strane Austrije u austrijsku vladu. Slijedi rad Antuna Žagara s obiteljskopravnom tematikom o provođenju ovrhe radi ostvarivanja susreta i druženja roditelja s djetetom. Autor je temu obradio koristeći se domaćom teorijom, poredbenim prikazom, iznošenjem statističkih podataka temeljem provedenog istraživanja, ali i kazuističkom analizom pojedinih predmeta iz sudske prakse. Rad predstavlja razrađenu i temeljitu polazišnu osnovu za daljnju produbljenu analizu te za donošenje konkretnih prijedloga de lege ferenda u nacionalnom zakonodavstvu. U vrlo važnoj rubrici časopisa pod nazivom Komentari sudske i zakonodavne prakse nalazi se rad Zorana Burića o jednoj od najvažnijih recentnih odluka Ustavnog suda RH o obvezi izvršenja konačnih presuda Europskog suda za ljudska prava od strane hrvatskih sudova. U njoj je Ustavni sud, prema mišljenju autora, uspostavio obvezu konvencijski konformnog tumačenja domaćeg prava u postupcima izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava te ključno razlikovanje između pravne stvari s međunarodnopravnim elementima, što jest postupak izvršenja presude obnovom postupka, i unutarnje pravne stvari, na koju se odnose odredbe o obnovi kaznenog postupka. U rubrici koju smo zbog sadržaja priloga iz ovog broja nazvali Prikazi i predavanja uvodno nalazimo predavanje Jona T. Johnsena održano na Pravnom fakultetu u Zagrebu u lipnju 2012. o radu na pravnim reformama u studentskim klinikama, a osobito o njegovu četrdesetogodišnjem iskustvu rada u tzv. Juss-Bussu. Potom slijede dva prikaza novoobjavljenih knjiga. Knjigu akademika Jakše Barbića pod nazivom Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o sudskom registru i Pravilnik o načinu upisa u sudski registar s obrascima, koja, uz zakonske tekstove, sadrži i uvodna objašnjenja i pregled usklađenosti s europskim pravom, prikazao je Antun Bilić. Drugi prikaz knjige Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenom predmetima, u kojoj je grupa autora izradila sažetke presuda toga suda, napisala je Marina Crnjak.

Ovom prilikom posebno bih se zahvalila članovima uredništva, s kojima uspješno surađujem zajednički rješavajući uredničku i izdavačku problematiku objave časopisa, zatim hrvatskom lektoru Petru Vukoviću i engleskom lektoru Mark Davisu, a posebno izvršnom uredniku Zoranu Buriću i tehničkom uredniku Marku Juriću, bez čije pomoći i rada ne bi bila moguća objava ovog broja.

Vjerujem da će ovako aktualno, raznoliko i kvalitetno štivo naći svoje čitatelje ne samo u stručnim krugovima nego i u javnosti.

Glavna urednica

prof. dr. sc. Zlata Đurđević